TRAVNIK

Travnik se prvi put spominje 1463 god.kao mjesto u kome se krace vremena zadrzao sul­tan Mehmed II, osvajac Bosne, na putu u Jajce. Grad je sagradjen na jednom brezuljku Vlasica. U osnovici je nepravilan visekut, a dijeli se u tri dijela: gornji s tamnicom, srednji s kulom Garbun, za mu­niciju i donji grad. Ti se dijelovi nizu od sjevera prema jugu. Gradska su vrata u srednjem dijelu, i to sa zapadne strane, a do njih se danas dolazi preko kamenitog, na svod sagradjenog mosta, ispod
koga protice Hendek, lijevi pritok Lasve. Vrlo je vjerovatno da je na istome mjestu bio nekad po­micni most.
Tehnika je travnickog grada sredovjecna, ali
nije dokumentarno zajamceno da je grad sagradio
Tvrtko II, iako to neki pisci navode. Prvu sigurnu vijest o gradu Travniku nalazimo u tursko-ugarskom ugovoru iz 1503 godine, ali grad je svakako sagradjen prije 1463 g. Evlija Celebija zabiljezio je po pricanju da je grad zidao latinski kralj Du­brovnik, a to ce reci da je podignut prije pada Bosne. Isti pisac navodi da je onda (1660) u gradu
bilo vise soba i prostorija za municiju, te da je tu stajao dizdar s posadom. Ne moze biti tacno da je u ovome gradu 1626 g. bilo 50 ognjista (kuca), kako kaze Georgiceo. Bice, da je posada brojila 50 momaka. Kako je u ovom gradu dzamija sagradjena na
ime sultana Bajezida II (1481—1512), to je toga vrijeme te je postavljena u ovaj grad stalna posada. Toj je posadi pripadao i Sulejman sin Bajezidov, koji
je 1554 drzao pod zakup jednu parcelu Sofi Mehmed-pasina vakufa u Banjoj Luci.
Pjesnik Bulbuli opjevao je 1102 (1690—1691) Travnik i medju ostalim istice tvrdjavu i hvali hra­brost travnickog dizdara, ali mu imena ne spo­minje.
Sve do 1833 nema tacnih podataka o oruzju i municiji ovoga grada. Po anonimnom opisu u gradu nije bilo bas mnogo topova. Po jednom fran­cuskom izvjestaju bila su u gradu godine 1806 samo cetiri topa sto je upravo tesko vjerovati, jer
je 1833 pored 17 upotrebljivih topova bilo jos 22 stara topa. Jukic pise, da je po tradiciji grad sagradio Tvrtko II, da u gradu ima dzamija, tri kuce,
nekoliko kasarni, 12 topova, topcija i 30 nizama i dosta municije, ali primjecuje da je grad od male vaznosti, jer je tijesan, slabih zidova, a uz to se moze tuci iz topova od Guceva i Bukovice. V. Klaic zabiljezio je kako je 1867 Topal Osmanpasa dao 27 starih topova s natpisima slupati i u Carigrad otpremiti. Godine 1838 ovaj je grad bio u dobrom stanju, i danas je relativno dobro ocuvan, jer je iza 1878
popravljan. U njemu je i okupacija zatekla tur­sku posadu. Dok je Travnik bio sijelo bosanskih vezira, t j. od pocetka XVIII stoljeca do 1851., cesto su grad­sku tamnicu naseljavali neposlusni bosanski be­govi i age, od kojih su neki ovdje i glavom pla­tili. Tako je g. 1806 umoren tu i aga bosanskih janicra uz pucanje topova. Do pedesetak bosan­skih prvaka platilo je zivotom u Travniku.
Godine 1102 (1689—90) bio je u Travniku di­zdar Ahmed-aga, 1721 Osman-aga, a 1764 Mehmed-aga.