SUSID,PRUSAC

SUSID (Zuzid) zvao se grad u zupi Uskopje a stajao je na jednom brezuljku, koji se skoro okomito obara u dolinu rjecice Gracanice, koja se ulijeva u Vrbas kod istoimenog sela, udaljenog 7 km od Bugojna iduci prema Gornjem Vakufu.
Od sela Gracanice udaljen je ovaj gradic koja ce­tri kilometra. Grad je cetvorokutne osnovice s jednom skoro porusenom kulom kvadratne osnovice. God. 1940 bila su u selu Kordicima tri starca, koji su pamtili ovu kulu kad je jos bila pod krovom. U gradskom oboru vide se tragovi neke zgrade. U poznatim ispravama iz vremena bosanske samostalnosti nema spomena ovome gradu. Prvi se put spominje 1403 god. u tursko-ugarskom ugo­voru i tada je vec bio u turskoj vlasti. Spomenut je i u zakladnici Mustafabega Skenderpasica od 1517 god.
U tursko doba Susid je imao dizdara i malu posadu. Oko 1800 god. bilo je ovdje pet mustahfiza timarlija. Na dizdara nas sjeca Dizdarev po­tok, desni pritok Gracanice, i pred gradom Dizdarevo Polje. Grad je napusten prije 1833 godine.
Po predaji izgleda da je Susid bio kraljevski grad. Nesto podalje od ulaza u grad ima u kamenu uklesana stolica, koju zovu kraljevom, ocuvao se spomen u Kordicima na kraljicu Jelenu. Za nju pricaju kako bi tjesnac pod gradom zajazila vo­lovskim kozama i kako bi se onda po jezeru vo­zala u camcu.
Jukic, a po njemu i Klaic, kazu da Susid lezi na Vrbasu.

AKHISAR - BIOGRAD - PRUSAC. Razvaline ovoga grada vide se na jednom strmom brijegu
kojih 5 km juzno od Donjeg Vakufa. Pod gra­dom je bila varosica, na koju nas sjeca danasnje Varosiste, na cijem je prostoru prije 25 godina
sagradjena osnovna skola. Gradi i varosicu Prusan
(mjesto Prusac) spominje Kuripesic, koji je onuda prosao 1530 godine.
Na Pruscu gradu napisao je bosanski sandzak Skender-beg jedno pismo Dubrovcanima 29 julija. Godina nije napisana, a dr. Truhelka stavio je ovo pismo u 1478 godinu. I to je prvi spomen Prusca.
Pod imenom Biograd dolazi prvi put u tursko-urarskom ugovoru od 1503 i 1519. Katarino Zeno prevodi Biograd u Castel bianco, a i tuski naziv Akhisar cisti je prijevod (ak, bijel i hisar, grad).
U svim ispravama i drugim opisima na turskom i arapskom jeziku uvijek se pise Akhisar.
Srednjevjekovni gradic prosirili su Turci opasavsi mu zaledje bedemom. Opis grada ocuvao se u putopisu Evlije Celebije. U anonimnom opisu
Bosne nema Prusca.
Napusten je 1838 god. Jedan dio prusacke posade uzivao je timare, a ostali primao ulefu. Prvi po imenu poznati dizdar, Hasanaga, vrsio je tu sluzbu do 1768, a onda je otisao na hadz i vracajuci se iz Egipta umro na moru. Tako je za­biljezio njegov sin i nasljednik Mustafa-aga a dizdarem morao je postati prije oceve smrti. Tu je sluzbu vrsio do iza 1773. Ove godine pise ovaj dizdar kako mu se
u subotu 17 muharema 1178 (10 IV 1773) rodio sin Muharem i primjecuje da mu je to dvadeset i drugo dijete. Osim ovoga zabiljezio je jos godinu rodjenja dvaju sinova: Abdulaha, rodjenog 1155,
(1742) i Sulejmana 1177 (1763). Zadnji dizdar bio je Abdulahaga Rustempasic.
Godine 1833 bilo je u Pruscu 7 topova.