KOTOR I KLJUC

KOTOR
grad u zupi Vrbanji prvi put
se spominje oko 1382. Iznad lijeve obale Vrbanje kod Kotor-Varosi videse rusevine Kotora, koji je jedno vrijeme pripadao hercegu Hrvoju. Na 2 aprila 1412 g. dao je Hrvoje Kotor svojoj zeni Jeleni kao jamcevinu za uzajmljeni novac.
Sigurno po predaji navodi Jukic da je Hrvoje umro u Kotoru. Kotor je kasnije usao u sastav Jajacke banovine. Turci su ga zauzeli prije 1519 i smjestili u nj posadu.
Timari kotorskih mustahfiza nalazili su se u se­lima oko Visokog i visockog Dubrovnika. Bice da su u Kotor premjesteni mustahfizi iz nekog grada, koji je bio blizi Visokom. Do 1838 imao je Kotor posadu. Dok su Austrijanci drzali desnu obalu
Save (1718—1739), i kobaska je posada sjedila u Kotoru,koji je bio u sastavu kobaske kapetanije,dok je u sudbenom pogledu pripadao Jajcu.
Godi­ne 1833 bio je u ovom gradu samo jedan top. Po imenu pozna ti su dizdari: Huseinaga 1557, Salihaga do 1748, njegov nasljednik Avdaga od 1758 do iza 1793, Mehmedaga 1810 i njegov sin Abdurahmanaga 1816. Godine 1858 dobrovoljno je
ustupio Salihaga sluzbu dizdara svome bratu Avdagi. Dizdarev timar u Tacbilu iznosio je 3400 akci.
Anonimni opis kaze da je Kotor mala tvrdjavica, opasana bedemom, s malim topovima, a uz nju predgradje sa, po prilici, sedamdeset kuca.
Grad (tvrdjavu) Kotor zove Jukic Bobas, a u
narodu se i danas cuje Bobac.

KlJUC

na jednoj okomitoj stijeni uz li­jevu obalu Sane u Mrenskoj zupi ili Banici prvi
put se spominje 1325. Banica s Kljucem pripadase knezovima Stjepancicima (Hrvatinicima). Vukoslav, sin kneza Hrvatina, spominje se od 1315 do 1325
kao kljucki knez. Poznato je da je u Kljucu pro­veo posljednje dane svoga zivota zadnji bosanski kralj Stjepan Tomasevic. Turci su zauzeli Kljuc 1463.
Danas su ovdje rusevine dvaju gradova, srednjevjekovnog i turskog, ali se zasad ne zna kad je ovaj drugi sagradjen. Sve do 1838 drzali su Turci posadu u Kljucu, kojoj je na celu bio dizdar.
Krajem XVII stoljeca sjedio je u Kljucu i kape­tan. Sest suzanja Karlovcana (Grgo Matic, Ivica Capan, Mate Krivacic, Ivica Vukovic, Mate Pivelic
i Nikola Keser) tamnovalo je u Kljucu oko 1670
i odavde pisu hrvatskom vicebanu u Turopolje da
su zivi i zdravi i mole ga da im posalje sablju zagrepkinju za nekog Sabanagu, koji im je bio pri ruci u velikoj nevolji. Bosanski vezir Mustafa-pasa Daltaban nalozio
je 16 sevala 1109 (27 IV 1698) jajackom kadiji da posadu u Kljucu opskrbi s hiljadu oka dvopeka. Posljednju ulogu odigrao je ovaj grad 1878 na 8 septembra. Okupacione cete imale su 313 mrtvih i ranjenih, a medju njima 12 casnika. U otporu se
istakla junastvom i jedna Kljucanka.
Dzamiju u gradu sagradio je neki Hadzi Osman, u kojoj je 1775 bilo osam sluzbenika.
Godine 1833 bilo je u Kljucu samo 5 topova.