STARI MAJDAN,KOZARAC,PRIJEDOR I DZISRI KEBIR

­STARI MAJDAN
imao je malen gradic s jednom tabijom, a sagradjen je oko 1750, kada je
ovamo preneseno i kapetana iz Kamengrada. Gradicem je zapovijedao kapetan, jer je i posada bila sastavljena od nefera kapetanije. Godine 1838 je napusten. Danas ovom gradicu ne­ma ni traga. Godine 1833 bila su ovdje 4 topa. Cini se da se ovo naselje stalo na zivati Starim od XVIII stoljeca. U XVI i XVII stoljecu zove se
u turskim ispravama Madeni Ahen (Zeljezni Maj­dan), a u latinicnim spisima samo Majdan.

KOZARAC
prije Kozara, i pod njim varos, bijase znameniti grad u Sanskoj zupi. Podor
grada vidi se u Kozarcu. Godine 1518 Kozarac je
u turskoj vlasti. Sve do pod konac XVII stoljeca nema o Ko­zarcu nikakvih vijesti. Tek kada su Turci izgubili Kostajnicu, postaje Kozarac sijelo kadiluka i kapetanije. Sredinom augusta 1717 zauzeli su ga carevci na krace vrijeme. Iza toga je grad temeljito popravljen i providjen s 12 topova. Pri provali
Austrijanaca u Bosnu 1737 osobito se istakao u obrani Kozarca Ibrahimaga Memkovic. Medju vo­djama pobune na Krajini 1778 bio je i Ibrahimaga
Kulas iz Kozarca. Gradskom je posadom zapovi­jedao dizdar. Posada je primala placu od prihoda visockog kadiluka. Godine 1838 ustanovljeno je da je potrebno grad popraviti, ali kako grad nije potreban, odluceno je da se napusti.
Godine 1833 bilo je u gradu 6 dobr ih topova.

DŽISRI-KEBIR

(Veliki Most), danas Kulen Vakuf, bijase gradic na umjetno stvorenom otoku
uz lijevu obalu Une, sagradjen izmedju 1703 i 1730, a porusen iza 1878. U gradu su bile 2 tabije i dvoja vrata. S desnom obalom Une bio je vezan velikim mostom, koji je nekada bio i natkriven. Jos 1934 vidjeli su se temelji njegovih zidina.
Posadom je zapovijedao aga kao cehaja ostrovic-kog kapetana. U zadnje doba njegova opstanka bila su 4 ispravna i 2 neispravna topa.


PRIJEDOR
se spominje kao palanka prvi put u popisu onih mjesta u turskoj Hrvatskoj, sto
ih poharase hrvatske cete izmedju 1693 i 1696 g. Grad je stajao na jednom, ljudskom rukom na­cinjenom otoku na desnoj obali Sane, kao ono u Kulen-Vakufu, a sazidan je za vlade sultana Mahmuta I (1730—1754). U gradu su bile tri kule: Gradska, Grozdaniceva i Suplja, ispod koje je bio ulaz. Posadom je zapovijedao dizdar. Prije septem­bra 1809 premjesten je iz Prijedora dizdar Alija s vecim dijelom posade u Dubicu, i kako je zbog toga ostao u Prijedoru mali broj cuvara, to je bo­
sanski vezir Ibrahim Hilmi-pasa o tome izvijestio Istambul i predlozio da se postavi 40 cuvara s je­dnim agom, sto je odobreno, buduci da je Prijedor vazan grad i na udaru. Agi je odredjena placa od 55, a cuvarima 1955 akci dnevno. Prijedorski je grad napusten 1851, a porusen iza 1878 g. Od polovine XVIII stoljeca sjedio je u Prije­doru i kapetan. Godine 1833 bilo je u Prijedoru 15 topova, od
toga dva neispravna.