SREBRENIK, BRCKO, GRADACAC I DERVENTA

SREBRENIK.
Grad u Usori sagradjen na orlo­vima pristupacnom krsu sto strsi iznad danasnje ceste Tuzla-Srnica-Gradacac. To je bio naj­tvrdji grad u Bosni. Njegovu je arhitekturu ocrtao Truhelka. U Srebreniku je boravio bosanski ban Stjepan Kotromanic 1333 i tu 15 marta izdao po­velju, kojom daruje Dubrovcanima Rat, Ston, Pre­vlaku i otoke. I to je prvi spomen Srebrenika. Napocetku XV stoljeca bila je u Srebreniku ugarska posada, kojom je zapovijedao knez Matija. Kada su se 1430 g. zapleli Dubrovcani s Radosavom Pavlovicem u tzv. konavoski rat, opremio im je
knez Matija na njihovu molbu vojevanju sposobna organizatora Nikolu Berica, koji je organizirao dubrovacku vojsku i neko vrijeme zapovijedao njihovim taborom na Brgatu. Kako je Beric bio vjest talijanskom jeziku, to je bio jedno vrijeme
dodijeljen kondotijeru Antonelu da Savorno. Od 1464 do 1512 Srebrenik je sjediste Srebrenicke banovine. Godine 1512 zauzeli su Turci tu banovinu. Po­slije bitke na Mohacu pa do Karlovackog mira, Srebrenik je bio bez strateske vaznosti, pa je po
svoj prilici bio bez posade. Vec 1701 zapocelo se
s organizacijom grada cacke kapetanije u ciji je sa­stav usao i Srebrenik. Posadom u ovome gradu zapovijedao je cehaja gradacackog kapetana. Tu je duznost vrsio prije 1756 i poslije 1759 neki Alija. Godine 1777 grad je nesto popravljen.
Srebrenik je napusten negdje iza 1835 godine. Izgleda da su u ovome gradu ili njegovoj bli­zini bile pekare za vojnicki peksimet.
Pod Srebrenikom zivi seoska porodica Cehaje,
ciji su preci vrsili sluzbu cehaje u gradu.

BILAJ
Na rubu Bilajskog polja, pokraj ceste Petrovac-Kulen-Vakuf, vidi se podor grada Bi­laja, koji se spominje prvi put 1495. Turci su ga zauzeli prije 1577, jer je te godine bilo u Bilaju 370 turskih placenika. Zapovjednik Bilaja Alijaga odredjen je 1699 u komisiju za razgranicenje s Mletackom. Godine 1747 bio je dizdar Hasanaga sa 30 cuvara. Uz njega su bili jos kao age drugi Hasa­naga i Muharembeg. Godine 1833 bila su ovdje 4 topa. Bilaj je napusten 1838. Pod Bilajem je razoruzan jedan diovojske,
koji se nakon pada Jajca (1528) bijase razisao po Krajini. Tu je 19 jula 1737 dozivio poraz jedan dio austrijske vojske, koja je s vise strana nadirala u
Bosnu. U boju je pao zapovjednik bosanskih ceta
Alibeg Osmanpasic.

PETROVAC
je nastao po svoj prilici u prvoj polovini XVIII stoljeca. U njem je bila jedna tabija i jedna kula na vise bojeva. Porusen je oko godine 1804, sastojala se posada od nekih 20 momaka. G. 1838 ustanovljena je potrebna popravka God. 1833 bilo je ovdje 7 topova.

BRCKO
Poslije beogradskog mira podignuta je u danasnjem Brckom jedna palanka s opkopom
ili sancem i pripadala je tuzlanskoj kapetaniji.
Ta je palanka postojala jos pocetkom XIX sto­ljeca, ali je napustena prije 1833.
Osim mustahfiza i topcija bilo je u toj utvrdi i dzebedzija. Placa posade iznosila je godisnje
1098 grosa.

GRADAcAC
se prvi put spominje 1643 g., a 1701 kao palanka. Kako mu ime kaze, morao je
biti ondje neki gradic, koji je bio potpuno zapu­sten. Na mjestu toga gradica poceo se 1765 izgra­djivati danasnji grad, koji je prilicno ocuvan. S iz­gradnjom je poceo Mehmed-kapetan, a zavrsio ju je njegov unuk Murat-kapetan (1812—1821). Oko
1785 bio je to tvrd grad s opkopom i providjen sa 15 teskih topova. Zeljezni materijal izradjen je u Kresevu i Fojnici. U gradu je kula u kojoj je sje­dio kapetan, jer Gradacac nije imao dizdara. Po­sljednji kapetan u Gradaccu bio je Husein-kapetan, nazvan Zmaj od Bosne (1821—1832). Malu po­sadu u Gradaccu zatekla je okupacija 1878 g. Po sluzbenom popisu bilo je u ovom gradu 1833 go­
dine 29 topova razne velicine.


DERVENTA
Ova je varo nastala u XVI stoljecu. Grad je stajao u sredini varosi, a sagra­djen je prije 1716 i preuzeo je ulogu Dobora. Utvr­djen je 1716, neposredno pred navalu Austrijanaca, koji ga te godine zauzese, bedeme razvalise, i onda se povukose. Ubrzo iza toga grad je bio obnovljen. Opravljan je i dogradjivan 1750, 1771 i 1778. U
anonimnom opisu Bosne dva puta se govori o Derventi i oba se puta kaze, kako je grad nedavno popravljen, i topovima prilicno snabdjeven i da je tu sijelo kapetana. Godine 1833 imao je 12 to­pova. Grad je bio 1838 u dobrom stanju. Ovaj ga popis zove Velika Derventa. Sve do 1878 grad je imao posadu.
Porusen je 1890.