Thursday, June 16, 2011

BANJVIR,,Trebinje

Oko 1705.g. Osman aga Resulbegovic je u Dubrovnik uputio prijepis careva fermana, kojim je naredjeno zidanje grada. Dr. Safet.beg Basagic kaze da je tvrdjava u Trebinju sagradjena u proljece 1706 godine i sluzbeno se zvala Banjvir.
Zidovi koji i danas stoje bili su gotovi prije crnogorskih napada 1711.g. a odoljeli su i kasnije pred navalama mletacke i hajducke vojske 1714 -1718 godine. Odmah iza rata. 1719. g. oko grada je iskopan HENDEK u koji je dovedena voda iz Trebisnjice, a sa zapadne strane podignut je pokretni most (na cekme cuprija). Takodjer je u okolini grada vec bio izgradjen citav sistem malih utvrdjenja mjesta ciji su se branitelji, u slucaju potrebe, u njih uvlacili.
Trebinje je , dakle, izgradjeno i utvrdjeno u vrijeme kapetanovanja Osman –pase Resulbegovica, vrsnog i velikog vakifa, a tu fizionomiju, sa manjim pregradjivanjima i dogradjivanjima, zadrzalo je sve do posljednjeg rata. ON je u gradu podigao dvije dzamije (jednu na ime Sultana Ahmeda III, pa se zove Careva ili Stara (Atik) dzamija 1719, a druga je nosila njegovo ime Osman pase Resulbegovica. Dalje je izgradio tabiju, divanhanu i hendesku kulu, svoju rezidenciju (konak), vise ducana i stambenih zgrada, mekteb, medresu, musafirhanu i sahat kulu.
Povlacenjem muslimana iz primorskih krajeva svi objekti islamskih obiljezja koje su, za oko 200 godina svog gospodstva, izgradili u Novom i Risnu, Persatu itd. bili su unisteni mletackom rukom. Svojim povlacenjem 1687 godine u Trebinje, oni su poceli graditi, za svoje potrebe, kako sakralne tako i profane objekte. Neke od mahala koje su podigli nosile su nazive po njihovim zavicajima kao Risan mahala ili porodicama Osmanovica mahala, ili po necemu drugom, Careva, Pasina mahala i sl. Neke su se porodice naselile u Policama, neke na Gradini, druge u Hrupeljima i Gorici, i selima oko Trebinja. Kad su Mlecani 1717 g. zauzeli Imotski, nekoliko porodica izbjeglo je u Trebinje i nastanilo se u Krsu.
Treba reci da je prva dzamija u Trebinju sagradjena u Policama, vjerovatno u drugoj polovini 17 stoljeca i bila je kratkog vijeka, jer su je zapalili uskoci Stojana Jankovica i Ilije Smiljanica koncem tok vijeka. Oni su cesto napadali Trebinje i okolinu, pljackali. Jedne su godine upali na Bajram i pobili sve muslimane koji su u njoj klanjali. Mjesta gdje je njihove leseve izbacila Trebisnjica nazivaju se Sehiti i Oglavci.
Sve do austoro-ugarske okupacije 1878 godine muslimanska groblja su se nalazila van gradskih bedema i zauzimala su znatan dio novog dijela Trebinja. General Babic, austrijski komandant, naredio je da se uklone groblja, a na njihovim mjestima da se podignu parkovi: Kalajev park gdje su vakufski ducani i glavni park koji i danas postoji i koji je nekad citav bio groblje, koje je prije 1930 godine netragom nestalo. Mezari su bili i pored dzamije u Policama.
Interesantno je da dio grada koji se zove Bregovi, iako je teren potpuno ravan, i u kojem je Osman pasa Resulbegovic podigao rezidenciju, a kasnije ljetnikovac (londzu), tako da se citav kompleks zove Begova kuca, pa se posve logicnim cini da je naziv Begovina (Begovi) evoluirao u Bregovi.

Na tromedji BiH, Hrvatske i Crne Gore, na krajnjem jugoistoku BiH nalazi se Trebinje.
Granici sa Dubrovnikom , Herceg Novim i Niksic , Bileca, Ljubinje i Neum i sve do 1945.g. izlazi na more u dolini rjecice Sutorine , u zalivu Topla kod Herceg Novog, kada se ovaj drugi bosanskohercegovacki izlaz na more "ukida" pod nerazjasnjenim okolnostima .

No comments:

Post a Comment