Monday, June 13, 2011

BLAGAJ-Grad Herceg Stjepan



U antickom dobu na podrucju Blagaja je postojalo ilirska utvrda i rimski castrum. U vrijeme bizantskog cara Justinijana izgradjeno je nekoliko utvrdjenih gradova na tom porucju. Blagaj se spominje u Konstantin Porfirogenetovom djelu De administrando imperio (O upravljanju imperijom) kao "Bona", dio Zahumlja. Za vrijeme Stefana Nemanje Zahumlje je bilo pod dominacijom Raske drzave, i krajem 12. stoljeca zupan Jurko je podigao crkvu svetog Kuzme i Damjana. Zahumlje postaje dio bosanske drzave u 14. stoljecu u vrijeme bosanskog bana Stjepana II Kotromanica. Tokom 15. stoljeca Sandalj Hranic Kosaca i njegov sinovac Stjepan Vukcic Kosaca vladaju podrucjem Huma i Blagaja sve do dolaska Osmanlija 1466. Inace, Blagaj je pripadao podrucju Bisca, a podrucje je poznato kao rezidencijalno mjesto bosanskih vladara i roda Hranica, Kosaca. U historijskim izvorima Blagaj je prvi put pomenut 1423. Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjediste Blagajskog vilajeta, potom kadiluka i podijeljen je na nekoliko mahala, medju kojih su Carska, Hasanagina, Bunska i Galicici. Grad je imao sedam dzamija, dva hana, cetiri musafirhane, medresu, dva mekteba, tekiju, cetiri kamena mosta na rijeci Buni, jedan na Bunici i dva na ponornici Posrt, kiraethanu i sedam mlinica s dvadeset osam mlinova. Do 1835. godine Bosnjaci muslimani cine vecinu stanovnistva, no za vrijeme austrougarskog razdoblja Bosnjaka krscana (katolika i pravoslavaca) je dvostruko vise. U to doba izgradjena je katolicka crkva 1908. god. i pravoslavna crkva 1893. godine. Poslije su dogradjeni zvonici 1933. do katolicke i 1934. do pravoslavne crkve.

No comments:

Post a Comment